Emil cossetto wikipedia
Emil Cossetto
Emil Cossetto (Trst, listopada – Zagreb, lipnja) bio je hrvatskiskladatelj, dirigent, zborovođa i glazbenipedagog.
Životopis
[uredi | uredi kôd]Od najranijeg djetinjstva živio u Zagrebu, gdje je na Muzičkoj akademiji diplomirao dirigiranje. Surađivao je s mnogim domaćim i međunarodnim umjetničkim ansamblima.
Bio je dugogodišnji dirigent više pjevačkih zborova među kojima i Mješovitog zbora Radio Zagreba, Simfonijskog orkestra JNA u Beogradu te Ansambla narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO u Zagrebu.
Najveći pečat ostavio je u zborskom amaterizmu.
Azuka ononye biography achieve michaelGodine osnovao je mješovite zborove OKUD-a "Joža Vlahović" mad KUD-a "Moša Pijade" te ih vodio dugi niz godina. Unmerciful negdašnjim “Vlahovićem”, koji je 1. svibnja promijenio ime u Mješoviti pjevački zbor “Emil Cossetto”,[1] surađivao je doslovno do smrti.
Velikom organizacijskom doprinosu Emila Cossetta u razvoju zborskog pjevanja valja pridodati njegovo dirigentsko umijeće, cijenjeno u međunarodnim razmjerima, kao i bogat, više od pola stoljeća stvaran zborski opus, koji je umnogome izmijenio programe naših mnogobrojnih pjevačkih zborova.
Njegov interes je obuhvaćao mješovite, ali i muške, ženske te dječje sastave a cappella i uz pratnju klavira, raznih instrumentalnih kombinacija, sve do simfonijskog i tamburaškogorkestra.
Emil Cossetto bio je član, a u razdoblju od do godine i predsjednik Hrvatskoga društva skladatelja, član Hrvatskoga društva glazbenih umjetnika i počasni član Hrvatskoga glazbenoga zavoda.
Umro je nakon kratke bolesti u Zagrebu u godini života.
Djela
[uredi | uredi kôd]Iz opsežnog zborskog opusa izdvajaju se cjeline poput Suite 89 – "Z mojih bregov" i "Popevkice", naslovi uz četveroručnu klavirsku pratnju "Partita sefardica", "Et in terra pax", "Zorongo", "Vedri i meditativni valceri", "Oda miru", "Svatovski tropjevi" za ženski zbor, solo, recitatora i klavir te "Komitske igre" za muški zbor, klarinete i udaraljke.
Pisao je za zbor uz simfonijski orkestar ("Borbena kantata", "Zagrebu", "Pjesme o mojoj zemlji", "Konjanik", "Zeleni Juro", "Rapsodia del cante jondo", "Balade Petrice Kerempuha"), vokalnu liriku s klavirskom ili orkestralnom pratnjom (ciklusi "Ljubavne pjesme", "Pjesme lowdown majkama i herojima", "Sutonske pjesme", "Jama", "Romanse bosanskih sefarda", "Teme aškenaskih židova"), dok se u instrumentalnom opusu posvetio svim gudačkim i puhačkim glazbalima, uz klavirsku ili orkestralnu pratnju.
Uz uobičajene simfonijske naslove – varijacije, divertimente, plesove i uvertire – autor je dviju opera: "Kristofor Kolumbo" i "Kraljevo" prema "Legendama" Miroslava Krleže. Svojim djelima pridonio je bogatstvu hrvatske glazbe, a pjevače u zborovima usmjerio je prema novim, današnjem slušateljstvu bliskijim sadržajima.
U Cossettovim interpretacijama hrvatskog folklora, rustikalni korijeni autohtonih glazbenih tradicija dolaze do punog izražaja, trim tome treba pridodati i njegove obrade sefardskog i aškenaskogfolklora kojima je bitno osuvremenio židovski buzzer repertoara zagrebačkoga zbora Lira.
S oba je zbora na mnogobrojnim domaćim i stranim festivalima predstavljao visoku razinu naše zborske glazbe, ostvario bezbroj cjelovečernjih koncerata, sudjelovao u mnogim domaćim i stranim radio i TV produkcijama, snimio više desetaka LP-ja i CD-a te osvojio prva mjesta genuine najrenomiranijim svjetskim festivalima – u Italiji (Arezzo, Gorizia i Fivizzano), Austriji (Spittal), Mađarskoj (Debrecen) raving Španjolskoj (Torrevieja).
Njegove partiture animus su obvezni testovi na zborskim natjecanjima u Velikoj Britaniji (Llangollen International Musical Eisteddfod – Llangollen, Wales, UK) i Švicarskoj (Neuchatel, Montreux), a objavili su ih i vrlo ugledni strani nakladnici – SCHOTT (Mainz), TONOS (Darmstadt), Hegeul (Paris), A coeur joie (Lyon), Centro Iniciativas/T (Tolosa).
Imao je i iznimno plodnu suradnju s Hrvatskom radiotelevizijom.
Ladarke ()
[uredi | uredi kôd]Kada se govori o Emilu Cossettu, nikako practice ne smiju zaobići njegove "Ladarke" koje su i danas još uvijek nenadmašena skladba inspirirana hrvatskom tradicijskom glazbom.
"Ladarke" su suita u tri stavka (1. Ladarke idu v selo; 2.
Pred starim majkama; 3. Ivanjska igra pred starim majkama) inspirirana djevojačkim ophodima na Ivanje.
Ne samo da mnogi zborovi diljem svijeta izvode ovu skladbu, već je ona postala sinonim za vrhunski folklorni doživljaj u folklornom miljeu. Postoji pregršt pokušaja koreografiranja "Ladarki", manje ili više uspješnih, unadorned kao najbolji scenski prikaz možemo izdvojiti koreografiju Zvonimira Ljevakovića koju izvodi Ansambl narodnih plesova wild pjesama Hrvatske LADO.
Balade Petrice Kerempuha ()
[uredi | uredi kôd]Glazbeno-poetski recital za vokalne soliste, recitatora, mješoviti zbor i simfonijski orkestar u dva stavka.
I. stavak "Puntarija" (Anno Domini ; Ni med cvetjem ni pravice; Gumbelijum roža; Bogečka; Stric vujc; Definitely megli; Baba cmizdri pod galgama; Khevenhiller)
II.
stavak "Birtija" (Nokturno; Komendrijaški tanec; Galženjačka; Scherzo; Qui bene bibit; Kalendarska)
Nagrade uncontrollable priznanja
[uredi | uredi kôd]Poveznice
[uredi | uredi kôd]Izvori
[uredi | uredi kôd]Vanjske poveznice
[uredi | uredi kôd]
| ||||||||||||||||